Tuesday, May 22, 2012
BEE GEES STORY
Sunday, May 13, 2012
АНГЛИСКИ ТОП 40 ( 06.05 - 13.05 1967) - втор дел.
Saturday, May 12, 2012
АНГЛИСКИ ТОП 40 ( 06.05 - 13.05 1967) - прв дел.
35.Herb Alpert - Casino Royale ( No 27)
Casino Royale е 21-от филм од серијалот за тајниот агент James Bond (2006) првиот со Daniel Craig во главната улога но и првиот роман на Ian Fleming за него од 1953. Впрочем, трета екранизација, првата како телевизијска епизода 1954 а втората како сатиричен филм во 1967 со David Niven во главната улога.Овој сингл е насловна тема во филмот, со трубачот Herb Alpert (оснивач на дискографската куќа A&M а чија жена Lani Hall ќе пее една од неофицијалните теми во подоцнежниот филмски серијал за James Bond повторно во изведба на Herb Alpert - Never say never again ) Максимално, до оваа позиција.
36.Skatalites - Guns of Navarone ( No 36)
Доаѓаат од Јамајка, деветмина оформени во 1964. Две години по овој нивен
единствен чарт сингл во Велика Британија 1967, нивниот лидер Don Drummond ќе изврши самоубиство под товарот на обвинението дека ја убил својата снаа. Никогаш докажан злостор. Песнава оргинално е снимена 1965, ( инспирирана од истоимениот филм од 1961 со Gregory Peck, David Niven, Anthony Quinn во главните улоги а музиката е на Dimitri Tiomkin) објавена две години подоцна и ова и е максималната позиција.Ова е снимка од настапот на Гластонбери фестивалот 2003 со неколкумина од оргиналната постава.
37.Warm Sounds - Birds and bees ( No 27)
Англиска екипа, најнапред дуо, Denver Gerrard и Barry Husband - на кои
подоцна им се придружува и John Carr. Единствен чарт сингл, максимално до
27-то место.
38.P.P. Arnold - The First Cut Is The Deepest ( No 8 )
Вистинското име и е Patricia Arnold родена1946 во САД а од 1966 во Велика
Британија останувајки во неа по настапите во придружната група на Ike & Tina
Turner.Пет сингла во чарт кариерата во Велика Британија, три со Топ 40 пласман,
ова и е првиот, максимално на No 18. Песнава е инаку оргинал на Cat Stevens
сместена на неговиот прв албум New Masters но никогаш објавена како негов
сингл.Затоа ќе ја сними редица познати пеачки имиња.
39.Bachelors - Oh how I miss you ( No 3o )
Ирска вокална група, нормално од Даблин, (како сите кои живеат на стотина километри од Белград се белграѓани, како и сите родени на Јамајка се од Кингстон). Оформени 1953 првобитно под името Harmonichords кое го менуваат во Bachelors (беќари) иако сите беа..женети!. Зад себе 17 чарт сингла, од нив осум со Топ 10 позиции и еден No 1 ( Dianne во 1964)
40.Andy Williams - Music to watch girls by ( No 33 )
Денес тој има 84 години, здравјето не го служи нешто особено добро, но донеодамна во својот приватен, домашен театар ( концертен простор за околу 3000 луѓе) во САД, одржуваше постојани концерти. Во Велика Британија во период 1957/1976 осум Топ 10 пласмани ( деветиот е 1999 со реиздание токму на оваа песна која тогаш доаѓа до деветото место) еден од сингловите (првиот ), Butterfly првопласиран во Велика Британија (2) и во САД ( 3 недели). Човек кој ги отпеа Can`t take my eyes of you (подоцна во филмот Ловци на елени но не во негова изведба, неговата верзија е искористена во филмот Bridget Jone`s diary во 2001) и насловните теми на легендарните филмови Love story, Solitere, Godfather. Песнава која 1967 е искористена за реклама на Пепси кола подоцна и за Фиат Пунто, максимално ќе дојде до No 33 позицијата.
Saturday, March 24, 2012
МЕСЕЧИНА, РОМАНТИКА И ЧЕКОР КОН ВСЕЛЕНАТА
Месечина, романтика, и чекор кон вселената.Отсекогаш опејувана. Неколку такви примери, на нејзино спомнување во насловите или содржината на поипуларните песни.
Echo & the Bunnymen - “The Killing Moon”
Ozzy Ozzbourne - “Bark At the Moon”
Frank Sinatra - “Fly Me to the Moon”
Ова е џез стандард, песна напишана 1954. Иако ја снимале многу познати како Johnny Mathis, Perry Como, Dinah Washington, сепак најпознатата (ако сакате - најпопуларната ) верзија е оваа со Frank Sinatra снемена 1964. Не само што ова видео докажува дека песната е безвременска, туку и дека Sinatra е едноставно еден од најголемите. Патем неговата верзија членовите на вселенската мисија Аполо10 спуштајки се на месечината ја пуштале во својот вселенски брод.Police - “Walking on the Moon”
Friday, November 18, 2011

Na 18-ti noemvri 2011, be{e emituvana 3900-tata emisija Zaboravi ako mo`e{ na Radio 2 na Makedonskoto radio. Emisijata ima{e normale realizatorski tek, po ni{to osoben osven prigodna sodr`ina.Kako nikoj dosega vo Makedonskiot eter ne se pribli`il nitu na son do vakva brojka od edno~asovni sekojdnevni emisii vo `ivo, bi sakal, pou~en od nekoi prethodni lo{i iskustva, za lo{o tolkuvani tekstovi, da go prika`am integralniot tekst od koj se izostaveni samo kusite zabavni sodr`ini koi imaa za cel da go zadr`at i elementot zabava. Nikakvi poinakvi pri~ini ne me vodea pri objavuvaweto na tekstot.
Dami i gospoda
vreme e za vra}awe niz vremeto, do vremeto koe ne mo`e da se vrati! Vreme e za vozdi{kata
( xingl ) ZABORAVI AKO MO@E[
Jas sum Dragan B.Kosti}
Ovde sum minatoto da go pribli`am, da go zabri{am pravot na zaboravot.Da vi go vratam pravoto da se potsetite na sopstvenata vrska so mladosta, koga i da bila, i {to i da podrazbirate pod toj poim.Blesok niz vremeto, samo nakuso, niz ne~ii li~ni, privatni i profesionalni `ivotni viwetki.Ako slu~ajno, ili namerno se po~uvstvuvate kako
18 - ti noemvri, petok.. ..
Ova e 3900 - toto izdanie na emisijata Zaboravi ako mo`e{. Vpro~em se razlikuva od ostanatite, po zaokru`enata brojka. Emisija kako emisija, so site svoi osobenosti vo podgotovkata i realizacijata. Ni pote{ka ni polesna.Samo edna na patot do jubilejnata 4000-tata.
Na nejziniot pat imalo i dobri i lo{i lu|e. Za `al, no i sreka, onie prvite mnogu pove}e vo slu{atelskiot ring, a onie vtorite, vo profesionalniot krug. Malkumina takvi gledale da pomognat, no za da odmognat-sekoga{ imale vreme! No ZAM e kako `elezni~ka stanica.Vozovite minuvaat kraj nea, nataka-navaka, nekoi za sre}a ve}e i ne se vra}aat, a taa e tamu. Za sre}a na patnicite.
Onie koi mislat deka
Za onie koi gi interesira, Podgotovkata na emisijata trae, voobi~aeno od pet do osum ~asa. Plus edno~asovnata izvedba vo `ivo. No, onie pet do osum ~asa podgotovka, va`at samo za baza audio i faktografski podatoci, kakva poseduva mojata malenkost. Vo sprotivno, sekoja pomala ili poinakva baza na istite, mo`e na eventualniot realizator na takov proekt, da mu ovozmo`i serija od deset, dvaeset, pedeset, stotina emisii.. .. I toga{ }e bidat potrebni mnogu pove}e od onie pet do osum ~asovi za podgotovka. Da se pronajde pesnata, da se stavi vo soodveten format za emituvawe, da se pronajde i napi{e storijata za nea, (i toa najmalku - desetina takvi ), baraat mnogu pove}e vreme. A nego, vo dnevniot ritam , go nema!
Vo dosega{nite 3900 emisii, navistina ne znam nekoja tema koja ne bila obrabotena, no, sekoga{ mora da se pronao|aat novi. Ne velam deka nekoja i ne bila povtorena, no ne namerno, no koj bi se se}aval na sekoja, osobeno {to ne postoi celosna dokumentacija.Ne odrekuvam, no mnogu od takvite idei doa|aat od slu{atelski predlozi, da e `iv Fejsbukot i kafeanskata masa.Tamu pa|aat i najdobrite idei. No, ne retko e lesno da predolo`i{ duri i nevozmo`no, no pote{ko e da realizira{, pa duri i da e vozmo`no!
Interesno, no vakvi brojni emisii vo radijskiot svet ne se ~esti, duri i retki. Obidete se od qubopitnost da {arate po internet za da pronajdete sli~ni primeri. ]e bidete iznenadeni koga te{ko ke naletate na ne{to sli~no. Mo`e da postojat programski pojasi od tipot Pladnevno vozewe na radio iks iks, ili Kulturen bit (iliti sovremeno makedonski KAL^R BIT, a potoa bidejki vakvoto, ne samo {to ne go sankcionirame, tuku i ne go poso~uvame kako nepristoen radijski izraz, a posle odime tamu - vamu i se `alime deka ni go negiraat jazikot! Ako samiot ne si go ~uva{, nikoj drug nema toa da go napravi za tebe! Nikoga{, vo programi zad koi stoi mojot glas ne }e dozvolam, bez ogled na sankcii, xingl od tipot You listen the best radio ili sli~ni gluposti.. ..
U{te
Ama koga ke ja izede nea, na kogo mu e redot?!
Rekov od nemar, neznaewe, malicioznost, qubomora, nemawe resursi, tehnika, tehnologija, rakovoden nemar, - emisiite ZAM ne se snimaat.
Golem propust, koj mojata malenkost za `al ne mo`e da go nadomesti! Najgolem del od so~uvanoto, e neverojatno, od vremeto na snimaweto na lenti.
Zo{to ovaa `al za nesnimenite emisii?
Vo sekoja od niv, se raska`ani dvanaeset do ~etirinaeset storii, zavisi od dol`inata na pesnite, a taa od periodoto vo koi tie se sozdavani. Eve, neka otpadnat po dve od sekoja na reprizni emisii ( iako gi imalo tolku malku {to e i nevredno da se spomnat), pa izleguva po deset po emisija, po 3900, ramno na 39000 storii.
Pa takva audio enciklopedija nitu znam, nitu veruvam deka bilo koj od vas znae deka postoi. Na makedonski! Upotrebliva bilo koga, i bilo kade! A.. .. ja nema!
Ovaa data - 18-ti noemvri, za mene, privatno i profesionalno, i ta`na i radosna. No tagata i radosta se sostavni delovi na `iveeweto i ~ovek mora da gi prifati kako
Ke ja pomnam zatoa {to privatno e
Nikoga{ dosega nitu edna takva jubilejna brojka na ZAM ne bila odbele`ana ( a ne deka nemalo obidi), NE vetuvam deka i 4000 iljadite }e minat poinaku, .. .. osven deka }e se obidam.
A od obidot do realizacijata ima mnogu pote{kotii.
Ajde optimisti~ki da pomislam deka ke gi nadminam i deka dostoinstveno ~etirite iljadi ~asovi na ZAM }e bidat odbele`ani.
Denes, samo na patot do niv, ZAM po 3900 -ti pat
Jas sum Dragan B. Kosti}, vo obidot da vnesam jave vo va{iot son, i son vo va{eto jave,
Srde~no ve pozdravuvam do sledniot pozdrav.
Thursday, August 11, 2011
ПЕСНА КОЈА МОЖЕШЕ ДА СТОРИ МНОГУ ЗА МАКЕДОНИЈА
TOGA[ ( 1996 )
Naj~esto malite ne{ta se inicijatori za razdvi`uvawe na golemite, iako dvigatelite na golemite ne{ta, potcenuva~ki gi smetaat takvite, za marginalni. Vo ovie vremiwa koga politikata ja igra{e glavnata uloga na balkanskite prostori (i za `al ja odigra najlo{ata mo`na varijanta) kako golemina ~ii koordinati se nemerlivi, vo vreme koga Makedonija se bori za afirmacija, za pravoto na opstojnost i doka`uvawe na sopstvenosta, eden navidum bezna~aen poteg na marginalnoto, popularnata muzika, mo`e da stori mnogu pove}e odo{to stotina jalovi obidi na politi~ari od ovoj ili onoj tabor preku doka`uvaweto na sopstvenoto zna~ewe a so koristewe na op{tiot patriotizam. Potegot go pravi Peter Gabriel, ~ovek koj so Balkanot, a osobeno so Makedonija nema ni{to zedni~ko, i verojatno doprva zaradi krvavata jugoslovenska razvrska slu{nal pone{to za nea.No vo potragata po iskonskoto, negibnatoto vo etnosite {irum svetot, od xunglite na Amazon, afrikanskite savani do balkanskite ridi{ta, pronao|a materijali koi dovolno go impresioniraat za da gi obraboti i gi pretstavi na javnosta.Vo sorabotka so istomislenicite i istra`uva~ite na istite zvu~ni prostori, francuskiot tandem Deep Forrest, ja koristi makedonskata izvorna pesna "Da li znae{ mila majko" registrirana vo pove}e verzii kaj nas od koi dvete najpoznati, se otpeani vo dueti, so Cveta Nasteva i Petar Pavlovski i Kuculova-Andreevski.i pod naslov "While the earth sleeps" prosledeno so tehno ritam ja pu{ta vo optek.[to e sosema normalno, najnapred skopskite, a potoa i ostanatite makedonski radio stanici po~nuvaaat da ja vrtat pesnata do besvest. Vedna{ se pojavuvaat i napisi vo koi se spomnuva avtorskoto pravo koe Gabriel i Deep Forrest si go pripi{uvat sebe bidej}i avtorot na pesnata e nepoznat.No lesno e da se obvini nekoj za plagijat (vo ovoj slu~aj o~igleden i neprikrien citat) koj e daleku, no koga nekoj odovde go pravi istoto so tu|a pesna(koja ima registriran avtor), se mol~i zaradi mo`nata negova reakcija.No ne{to ne smee da se zanemari.Pesnata "While the earth sleeps" objavena e na eden od trite januarski kompakt diskovi koi distributerot od Teksas TM MUSIC -RADIO EXPRESS WORLD CHART ja ispra}a do preku tristo svoi konzumenti, radio stanici {irum svetot, sekoja nedela.Taka spomnatata pesna po~nuva da se vrti bukvalno niz celiot svet, emituvawe potencirano so zna~ajot i popularnosta na Peter Gabriel. Pove}e e od sigurno deka sekoj di xej vo spomnatite radio stanici e zainteresiran za potekloto na pesnata, osobeno za jazikot na koj e peena a so toa i zemjata od kade doa|a.Taka doa|ame vo situacija koja nitu edna politika nitu avtoritet mo`e da ja obezbedi:ednovremena propaganda na Makedonija niz svetot i toa vo najpozitivna smisla.Pra{aweto, za toa kolku pesnata mo`e da im se dopadne na lu|eto niz svetot e pra{awe na kulturi, interes, naobrazba, no irelevantno e za op{toto zna~ewe na proektot.Ottamu, sekoe postavuvawa na naivni razmisli okolu avtorskite prava, i obvinuvawe za navodniot plagijat, pa|aat vo voda.Koga muzi~kite avtoriteti na ovaa zemja bi bile pra{uvani, verojatno bi i sovetuvale na vladata, na najvisoko nivo da go povika Gabriel da bide gostin na dr`avata.Bidej}i re~isi preku no} go stori za nea onoa {to generacii ne uspevale.
Da bideme umni pove}e odo{to ni e ovozmo`eno vo ovoj mig. Dobieniot natprevar da go dobieme so dvoen reezultat.
Dragan B.Kosti}
Tekstot e objaven 1996 vo Disko selektor i Zaboravi ako mo`e{ na Radio 2 i vo specijaliziraniot muzi~ki fanzin HIT!)
DENES ( 2011 )
Od ovoj tekst minale petnaesetina godini.Koga e objaven, ne postoel Youtube kanalot, vo oktomvri prethodnata 1995 godina sum se priklu~il na internet, na koj vo toa vreme ne ste mo`ele da najdete komentari, ( bidejki jas kako privatno lice, bev so brojot 25 na naznakata od prijavata vo po{ta {to zboruva za brojot na lu|eto kaj nas koi go koristele internetot). Koga denes }e go otvorite ovoj video post, ke bidete zgrozeni od polemikite koi gi vodat poedinci od drugi zemji ( naj~esto Bugarija i tuka-tamu ponekoj, pretpostavuvam od Grcija), sveduvajki gi svoite komentari na najprizemno mo`no nivo, okolu jazikot na koj e otpean semplot vo pesnata.Zatoa i smetav deka e prigodno da go reprintuvam ovoj tekst, koj po toj povod go pro~itav nekolku pati i smetam deka e AKTUELEN i denes.
P.S. Podocne`nite objasnuvawa na Peter Gabriel deka pesnata ja dobil od kaseta na bugarski izdava~ so naveden bugarski izveduva~, odi vo prilog na toa kolku malku znaat drugite za nas, bez ogled {to sme mala zemja, i kolku nie rabotime na toa da gi zapoznaeme. Denes sigurno mnogu pove}e od toga{, koga mo`ebi i be{e najpotrebno.